Presudan značaj za uspješnost lova je dobar pogodak koji nećemo postići bez pravilnog čitanja balističkih tablica.
Svi veći proizvođači municije za lovačke karabine u svijetu, u naročitim štampanim ili onlajn prospektima, katkad i (u kraćem obimu) na samoj kutiji kupljene municije, daju osnovne balističke podatke te municije. Balističke podatke municije različitih proizvođača naći ćemo i u katalozima oružja i municije velikih trgovačkih firmi. Ti podaci ne idu uvijek istim redom ili se inače ne podudaraju u svemu, ali redovno sadržavaju osnovne elemente, koji lovcu treba da pomognu u odlučivanju pri izboru municije.
Tipične tablice balističkih podataka za određen metak počinju sa podacima o zrnu. Postoji ogroman broj različitih konstrukcija zrna koje se mogu svesti na tri osnovna tipa: zrna sa punom košuljicom (isključivo za streljačku upotrebu) i lovačka zrna sa otvorenim olovnim vrhom, katkad i sa ljevkastom rupom u vrhu, čija je svrha da što prije dovedu do deformacije zrna pri prolazu kroz tijelo divljači, pa time i po većaju prečnik prostrelnog kanala.
Najčešće oznake za ova zrna su – FMJ (full metal jacket – puna metalna košuljica), SP (soft point – meki vrh) i JHP (jacketed hollow-point – šuplji vrh na košuljici).
Dalje slijedi podatak o težini zrna. U Evropi, ovaj podatak dat je u gramima. Kod američke municije (ili za američke kupce) dat je podatak u grenima. Ako se želi preračunavanje sa jedne oznake težine na drugu, treba imati u vidu da je jedan gram 15,432 grena, odnosno jedan gren je 0.0648 grama. Obavezno se daju podaci o brzinama zrna na ustima cijevi na različitim uobičajenim lovačkim rastojanjima, najčešće od 0-300 metara. Podaci su izraženi u »m/s«, dakle koliku razdaljinu u metrima bi prešlo zrno za jednu sekundu, pri brzini koju ima na datoj udaljenosti. Podaci za američku municiju dati su u f/s (feet per second – stopa u sekundi). Za obračunavanje je potrebno znati da je 1 metar 3,2808 stopa, odnosno jedna stopa je 30,4797 cm.
Čest podatak je i veličina barutnog pritiska. Nekada je ovaj podatak bio iskazivan u At (atmosfera – jedna tehnička atmosfera je jednaka pritisku koji vrši 1000 kg na kvadratni santimetar). U novijoj literaturi barutni pritisak se iskazuje novom jedinicom – barom. 1 bar odgovara pritisku od 1.02 kPa na kvadratni santimetar. Veoma važan element učinka zrna je njegova energija izražena u džulima. Energija zrna je u direktnoj zavisnosti od brzine zrna i njegove težine a može se izračunati jednostavnom formulom pri čemu je “q” težina zrna (izražena u kg.), “v” je brzina zrna, a “g” je ubrzanje zemljine teže (9.81). Ovom formulom se jednostavnim načinom doznaje energija zrna (tj. udarna snaga) izražena u metar/kilogramima. Novouvedena mjera za energiju je „J“ (joule – džul) koji iznosi 0,102 m/kg. Najčešće tablice već sadrže obračunatu energiju zrna. Ako su pred vama tablice gdje je energija još izražena u m/kg, dodajte tom podatku još jednu nulu na kraju: dobićete podatak u džulima, skoro sasvim tačan, što je za potrebe lovca-praktičara dovoljno.
U pojedinim balističkim tablicama dat je balistički koeficijent (BC – ballistic coefficient) – mjera sposobnosti tijela (zrna) da savlada vazdušni otpor u letu. To je obrnuto proporcionalno negativnom ubrzanju: veliki broj ukazuje na nisko negativno ubrzanje – otpor zrna je mali proporcionalno njegovoj masi. BC se može izraziti jedinicama kilogram po kvadratnom metru (kg / m) ili funti mase po kvadratu inča (lbs / in ) (gdje 1 lbs / in odgovara 703.069581 kg / m).
Presudan značaj za uspješnost lova predstavlja razumije se, dobar pogodak. Pogodak u srce oboriće krupnu divljač, makar pogođenu zrnom inače nedovoljno jakim za tu vrstu divljači. Pravi metak za određenu vrstu divljači je onaj koji će uspješno, dakle bez mnogo naknadnog traženja, oboriti i divljač koja baš nije idealno pogođena u “strogu” plećku. Osnovnu pomoć u procjeni dobrog pogotka divljači na različitim rastojanjima pružaju nam podaci o padu zrna, tzv. balistička krivulja. Njeno čitanje je jednostavno.
Najčešće proizvođač prikazuje pad zrna, uz uslov da je puška bez optičkog nišana upucana da idealno pogada divljač na 100 metara. U tom slučaju će recimo zrno metka 30-06 proizvodnje PPU, težine zrna 11.7 grama, pri pucanju bez optičkog nišana, na pedeset metara prebacivati 1 cm, na 100 metara će biti “u nuli” (u tablicama obično naznačeno krstićem) a na 150 metara zrno će imati pad od 5.5 cm. Što su odstojanja veća, to će i pad zrna biti veći, ali to je već izvan lovčevog interesa, jer se na većim rastojanjima bez optičkog nišana i ne puca. Isto to zrno, pri pucanju sa optičkim nišanom, na 50 metara prebacivaće 2 cm, na 100 metara čitavih 4.5 cm, na 150 metara prebacivaće 2 cm, dok će na 200 metara imati pad od 4,5 cm, a na 300 metara pad od čak 34 cm. Preporučena daljina za ovaj metak pri pucanju preko optičkog nišana treba da bude 170 metara, na kojoj daljini će zrno pogoditi u nulu, dakle neće imati ni prebačaj ni podbačaj.
Piše: Draško Dragosavljević